Kao što znamo, uslov za članstvo u Mensi je da osoba postiže rezultat u standardnom testu inteligencije bolji od 98% opšte populacije. Ovaj test može biti jedan od Cattellovih testova (gdje dolaze u obzir rezultati 148 i više), neki od kulturno nepristrasnih testova (IQ iznosi bar 132), Ravenove matrice za napredne (donja granica koja je uslov za članstvo je IQ= 135), Ravenove standardne matrice (IQ ≥ 131) i Wechslerove skale (donja granica je 132). Ove razlike u tzv. cut-off skoru (tj. kritičnoj vrijednosti koju treba preći da bi osoba stekla uslove za članstvo) potiču od različitih standardnih devijacija navedenih testova.
inteligencija
Računanje kvocijenta inteligencije
Početkom XX vijeka, Alfred Binet je sa svojim saradnikom Theodoreom Simonom provodio mnogo vremena opservirajući ponašanje djece. Iz tih zapažanja, formirao je paletu onoga što je prosječno dijete određene dobi sposobno uraditi. Na osnovu ovih opservacija je utvrdio da: trogodišnje dijete, pored ostalog, može pokazati svoj nos, oči i usta, te reći svoje prezime, dok je sedmogodišnje dijete sposobno da uspješno precrta jednostavne geometrijske likove i prepoznaje vrijednosti kovanica. Ukoliko bi npr. petogodišnje dijete moglo uraditi ono što je normativ za sedmogodišnje, to bi značilo da je njegova kalendarska (hronološka) dob (KD) pet godina, a mentalna dob (MD) sedam godina. Kasnije je ovaj omjer mentalne i hronološke dobi, pomnožen sa sto (da bi se izbjegle decimale), nazvan kvocijentom inteligencije. Nastavi čitati
Zablude o inteligenciji
Mnogi ljudi gaje razne zablude o inteligenciji. U ovom tekstu ćemo vam predstaviti nekoliko čestih zabluda i dati odgovore na njih:
Koeficijent inteligencije ostaje isti tokom života
Ukoliko je koeficijent inteligencije dobijen na osnovu rezultata u testovima koji obuhvataju sposobnost rezonovanja (indukcije, dedukcije i logičkog rasuđivanja), onda osoba maksimum inteligencije dostiže u mlađoj odrasloj dobi, a potom postepeno opada.
Ako smo rješavali testove koji uključuju verbalni aspekt inteligencije i neka pitanja iz oblasti opšte informiranosti, prosječni je trend da se ovdje dobijeni IQ povećava tokom života (jer prikupljamo sve više informacija o svijetu i našoj kulturi, postajemo vještiji u komunikaciji s drugima, stalno poboljšavamo vlastite jezičke sposobnosti…) Nastavi čitati
Jedna ili više inteligencija?
Howard Gardner, inače poznati profesor edukacijske psihologije sa Harvarda, predložio je teoriju višestrukih inteligencija, koja je prvo obuhvatala sedam vrsta inteligencije. Danas ih sadrži devet:
1) LOGIČKO-MATEMATIČKA INTELIGENCIJA se ogleda u: brzom uočavanju pravilnosti i logike u različitim sistemima i pojavama, lakoći računanja napamet…
2) PROSTORNA INTELIGENCIJA se odnosi na: brzo snalaženje na mapi, uspješnost u geometriji, formiranje jasnih mentalnih reprezentacija prostornih odnosa među stvarima iz okoline…
Da li je genijalnost urođena ili se može naučiti?
Da li je moguće stvoriti genija? Možemo li na neki način organizovati naš obrazovni i društveni život da stvorimo više Ajnštajna i Mocarta – ili, što je mnogo hitnije u ovom trenutku, još jednog Adama Smita ili Džona Mejnarda Kejnza?
Kako stvoriti genija je veoma staro pitanje koje je zaokupljalo pažnju filozofa još od antičkih vremena. U modernom dobu su Imanuel Kant i Darvinov rođak, Frensis Galton naširoko pisali o tome kako nastaje genije. Prošle godine, pop-sociolog Malkolm Gladvel obradio je ovo pitanje u svojoj knjizi Izuzeci: Priča o uspjehu (Outliers: The Story of Success).
Zašto nam trebaju darovita djeca?
Jedna kineska poslovica kaže: ako planiraš za godinu, posij rižu; ako planiraš za deceniju, posadi drvo; ako planiraš za cijeli život, školuj ljude.
Iako se često stiče utisak da Bosna i Hercegovina nije zemlja u kojoj se mudrosti shvataju ozbiljno, dobre vijesti stižu iz Banjaluke! Odsjek za darovite Mense BiH pokrenuo je u aprilu 2009. godine Program identifikacije i razvoja darovite djece – NTC sistem učenja koji se na početku realizovao do kraja juna 2009. godine u dva vrtića i dvije osnovne škole na preporuku Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Program je realizovan u saradnji sa „Nikola Tesla centrom – NTC“ za darovite koji funkcioniše pri Mensi Srbije. NTC sistem učenja za vrtiće i škole u Srbiji je službeno akreditovan od školske 2009/2010 godine, a na Nastavi čitati
Mensa Bosne i Hercegovine 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.