Da li je genijalnost urođena ili se može naučiti?


genijeDa li je moguće stvoriti genija? Možemo li na neki način organizovati naš obrazovni i društveni život da stvorimo više Ajnštajna i Mocarta – ili, što je mnogo hitnije u ovom trenutku, još jednog Adama Smita ili Džona Mejnarda Kejnza?

Kako stvoriti genija je veoma staro pitanje koje je zaokupljalo pažnju filozofa još od antičkih vremena. U modernom dobu su Imanuel Kant i Darvinov rođak, Frensis Galton naširoko pisali o tome kako nastaje genije. Prošle godine, pop-sociolog Malkolm Gladvel obradio je ovo pitanje u svojoj knjizi Izuzeci: Priča o uspjehu (Outliers: The Story of Success).

Najsvježiji i vjerovatno najsveobuhvatniji doprinos ovom žanru je nova knjiga Dina Kita Simontona, Genije 101: Stvaraoci, vođe i genijalci (Genius 101: Creators, Leaders, and Prodigies). Simonton, profesor psihologije na Univerzitetu Kalifornija u Dejvisu, jedan je od vodećih svjetskih autoriteta o istaknutim intelektualcima koje izučava još od studentskih dana na Harvardu 1970-ih godina.

Nastavi čitati

Gojaznost utiče na intelektualne sposobnosti djece

Gojaznost utiče na intelektualne sposobnosti djecePoznato je gojaznost u dječijem uzrastu utiče na povećan rizik za pojavu srčanih bolesti, astme, raka i dijabetesa tip 2, a sada znamo da utiče i na intelektualne sposobnosti djece.

Studija koju su sproveli epidemiolozi sa Univerziteta Braun otkrila je vezu između gojaznosti u prve dvije godine života i kognitivnih sposobnosti u školskom uzrastu. Analiza je pokazala da djeca koja su na granici ili su gojazni imaju niži nivo percepcije i radne memorije, pri čemu je veza radne memorije i mase identifikovana samo kod dječaka. Studija je takođe pokazala da su djeca sa prekomjernom težinom ili gojazna djeca imala manji kvocijent inteligencije (IQ).

Od ranije je poznato da Nastavi čitati

Druga strana inteligencije

druga strana inteligencijeMnogi ljudi članovima Mense kažu „ti si genijalac i sve možeš lako uraditi“. Tu se kriju dvije zablude. Prva je da su svi članovi Mense genijalni, jer to prosto nije tačno. Genijalnost i visoki kvocijent inteligencije nisu sinonimi. Kao što nisu sinonimi pamet=visoka inteligencija. Drugi je da visoko inteligentnim ljudima sve ide lako, jer ne ide.

To ima veze sa očekivanjima okoline. Većina članova Mense čula je od svoje okoline kako su izvanredni, prepametni, genijalni i tako dalje. Na taj način skaču očekivanja okoline i od ljudi sa visokom inteligencijom očekuje se da sve što rade urade najbolje, najbrže, najoptimalnije, jednom riječju da budu najbolji uvijek i u svemu. Međutim, svi Nastavi čitati

Ljenost – znak visoke inteligencije

Naučnici su u časopisu Journal of Health Psychology objavili rezultate istraživanja koje dokazuje da je ljenost znak visoke inteligencije.

LJENOST – ZNAK VISOKE INTELIGENCIJEStudija pokazuje da inteligentni ljudi više vremena provode ljenčareći od manje inteligentnih. Naučnici sa Florida Gulf Coast University smatraju da su ljudi s visokim kvocijentom inteligencije često izgubljeni u svojim mislima zbog čega im je rijetko kada dosadno.

Za razliku od njih, manje inteligentni ljudi skloniji su dosadi i obično pribjegavaju fizičkim aktivnostima da uglaže posljedice dosade. Nastavi čitati

PROSJEČAN NACIONALNI IQ BIH – 90

PROSJEČAN NACIONALNI IQ BIH - 90Često dobijamo pitanje: „Koja zemlja ima najveći kvocijent inteligencije (IQ)?“ Prosječan tzv. „nacionalni IQ“ Bosne i Hercegovine je 90 po Katelovoj skali.

Ovo su rezultati jedne od rijetkih – i veoma kontroverznih – studija koje su se fokusirale na veći broj zemalja. Studiju su sproveli britanski profesor psihologije, Ričard Lin i finski profesor političkih nauka, Tatu Vanhanen. Oni su istraživali podatke nacionalnog IQ-a u čak 80 zemalja (u nastavku teksta).

Lin i Vanhanen tvrde da je razlika u bruto domaćem proizvodu (BDP) između različitih zemalja u korelaciji sa prosječnim nacionalnim kvocijentom inteligencije. Ipak, oni smatraju da nacionalni IQ predstavlja samo jedan važan faktor koji doprinosi razlici u visini BDP-a. Njihova metodologija i zaključci pokrenuli su lavinu kritika, stoga ih treba prihvatiti sa velikom rezervom. Nastavi čitati

Plavuše jednako inteligentne kao druge žene

Economics BulletinVicevi o plavušama nemaju naučnu podlogu jer plavuše nisu glupe, zaključak je studije sprovedene na uzorku od preko 10.000 ispitanika. Naučnik Džej Zagorski (Jay Zagorsky), profesor ekonomije sa Ohajo državnog univerziteta (Ohio State University) iskoristio je rezultate testova američkog Pentagona i utvrdio da su plavokose žene jednako inteligentne kao žene bilo koje druge boje kose.

Pentagon je koristio testove inteligencije za procjenu intelektualnih sposobnosti 10.878 Nastavi čitati