Da li je genijalnost urođena ili se može naučiti?


genijeDa li je moguće stvoriti genija? Možemo li na neki način organizovati naš obrazovni i društveni život da stvorimo više Ajnštajna i Mocarta – ili, što je mnogo hitnije u ovom trenutku, još jednog Adama Smita ili Džona Mejnarda Kejnza?

Kako stvoriti genija je veoma staro pitanje koje je zaokupljalo pažnju filozofa još od antičkih vremena. U modernom dobu su Imanuel Kant i Darvinov rođak, Frensis Galton naširoko pisali o tome kako nastaje genije. Prošle godine, pop-sociolog Malkolm Gladvel obradio je ovo pitanje u svojoj knjizi Izuzeci: Priča o uspjehu (Outliers: The Story of Success).

Najsvježiji i vjerovatno najsveobuhvatniji doprinos ovom žanru je nova knjiga Dina Kita Simontona, Genije 101: Stvaraoci, vođe i genijalci (Genius 101: Creators, Leaders, and Prodigies). Simonton, profesor psihologije na Univerzitetu Kalifornija u Dejvisu, jedan je od vodećih svjetskih autoriteta o istaknutim intelektualcima koje izučava još od studentskih dana na Harvardu 1970-ih godina.

Nastavi čitati

Zašto se nećete izblamirati na Mensa testu?

Mensa testMnogi kandidati plaše se da će se osramotiti (obrukati, izblamirati) na Mensa testu inteligencije i zbog toga mnogi od njih odustaju. Ovdje ćemo vam ukratko objasnićemo zašto se nećete izblamirati na Mensa testu.

Ključni razlog zbog kojeg nećete da se izblamirate jeste standardizovana procedura koja se koristi u cijelom svijetu. Ukratko, to izgleda ovako: Nastavi čitati

Ljenost – znak visoke inteligencije

Naučnici su u časopisu Journal of Health Psychology objavili rezultate istraživanja koje dokazuje da je ljenost znak visoke inteligencije.

LJENOST – ZNAK VISOKE INTELIGENCIJEStudija pokazuje da inteligentni ljudi više vremena provode ljenčareći od manje inteligentnih. Naučnici sa Florida Gulf Coast University smatraju da su ljudi s visokim kvocijentom inteligencije često izgubljeni u svojim mislima zbog čega im je rijetko kada dosadno.

Za razliku od njih, manje inteligentni ljudi skloniji su dosadi i obično pribjegavaju fizičkim aktivnostima da uglaže posljedice dosade. Nastavi čitati

Zašto inteligentni ljudi vole biti sami?

ZA IQ JE VAŽNIJA STRUKTURA MOZGAEvolucioni psiholozi Satoši Kanazava iz Škole za ekonomiju u Londonu (LSE) i Normana Lija sa Univerziteta za menadžment u Singarupuru došli su do fascinantnog otkrića o inteligenciji. Oni su sproveli istraživanju u kojem je učestvovalo 15.000 ljudi između 18 i 28 godina starosti, a rezultate objavili u British Journal of Psychology. Ispitanici žive u područjima različite gustine naseljenosti i komuniciraju s prijateljima različitim intenzitetom.

Rezultati su pokazali da se ljudi višeg kvocijenta inteligencije uglavnom ne uklapaju u obrazac većine ispitanika: ljudi koji žive u gušće naseljenim područjima osjećaju se manje Nastavi čitati

PROSJEČAN NACIONALNI IQ BIH – 90

PROSJEČAN NACIONALNI IQ BIH - 90Često dobijamo pitanje: „Koja zemlja ima najveći kvocijent inteligencije (IQ)?“ Prosječan tzv. „nacionalni IQ“ Bosne i Hercegovine je 90 po Katelovoj skali.

Ovo su rezultati jedne od rijetkih – i veoma kontroverznih – studija koje su se fokusirale na veći broj zemalja. Studiju su sproveli britanski profesor psihologije, Ričard Lin i finski profesor političkih nauka, Tatu Vanhanen. Oni su istraživali podatke nacionalnog IQ-a u čak 80 zemalja (u nastavku teksta).

Lin i Vanhanen tvrde da je razlika u bruto domaćem proizvodu (BDP) između različitih zemalja u korelaciji sa prosječnim nacionalnim kvocijentom inteligencije. Ipak, oni smatraju da nacionalni IQ predstavlja samo jedan važan faktor koji doprinosi razlici u visini BDP-a. Njihova metodologija i zaključci pokrenuli su lavinu kritika, stoga ih treba prihvatiti sa velikom rezervom. Nastavi čitati