Računanje kvocijenta inteligencije

Početkom XX vijeka, Alfred Binet je sa svojim saradnikom Theodoreom Simonom provodio mnogo vremena opservirajući ponašanje djece. Iz tih zapažanja, formirao je paletu onoga što je prosječno dijete određene dobi sposobno uraditi. Na osnovu ovih opservacija je utvrdio da: trogodišnje dijete, pored ostalog, može pokazati svoj nos, oči i usta, te reći svoje prezime, dok je sedmogodišnje dijete sposobno da uspješno precrta jednostavne geometrijske likove i prepoznaje vrijednosti kovanica. Ukoliko bi npr. petogodišnje dijete moglo uraditi ono što je normativ za sedmogodišnje, to bi značilo da je njegova kalendarska (hronološka) dob (KD) pet godina, a mentalna dob (MD) sedam godina. Kasnije je ovaj omjer mentalne i hronološke dobi, pomnožen sa sto (da bi se izbjegle decimale), nazvan kvocijentom inteligencije. Nastavi čitati