Zašto nam trebaju darovita djeca?

Jedna kineska poslovica kaže: ako planiraš za godinu, posij rižu; ako planiraš za deceniju, posadi drvo; ako planiraš za cijeli život, školuj ljude.

Iako se često stiče utisak da Bosna i Hercegovina nije zemlja u kojoj se mudrosti shvataju ozbiljno, dobre vijesti stižu iz Banjaluke! Odsjek za darovite Mense BiH pokrenuo je u aprilu 2009. godine Program identifikacije i razvoja darovite djece – NTC sistem učenja koji se na početku realizovao do kraja juna 2009. godine u dva vrtića i dvije osnovne škole na preporuku Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Program je realizovan u saradnji sa „Nikola Tesla centrom – NTC“ za darovite koji funkcioniše pri Mensi Srbije. NTC sistem učenja za vrtiće i škole u Srbiji je službeno akreditovan od školske 2009/2010 godine, a na identičan način se sprovodi u još devet evropskih zemalja. Imajući u vidu činjenicu da je pilot Program u velikoj mjeri zadovoljio očekivanja roditelja i kriterijume koje je postavilo resorno Ministarstvo, postepeno je počeo da se proširiju na više vrtića i škola u Republici Srpskoj, a očekujemo da ćemo do kraja 2011. godine stvoriti preduslove da program proširimo i na Federaciju BiH.

Zašto je bitan ovakav program?

Planski razvoj svake ozbiljne države u 21. vijeku zasnovan je na znanju, pa je potrebno od najranijeg uzrasta djecu pripremati za izazove s kojima će se suočiti u budućnosti. Termanova istraživanja pokazuju da je darovitost djece potencijalno najdragocjenija aktiva nacije. Bez ikakvog pretjerivanja se može tvrditi da se ozbiljnost moderne države mjeri stepenom ulaganja u svoje nadarene mlade ljude. Iako se pod pojmom „darovito dijete“ nekad prosto podrazumijeva osoba koja ima koeficijent inteligencije veći od 148, važno je razlikovati pojmove „darovit” i „talentovan”. Po modelu Fransoa Ganjea darovitost je „izuzetna kompetentnost u jednoj ili više oblasti sposobnosti”, dok pod talentom podrazumijevamo „izuzetna postignuća u jednoj ili više oblasti ljudskih aktivnosti. Drugim riječima, nadarenost je prirodna sposobnost, dok o talentu možemo govoriti kao o nečemu što se dostiže tek sistematičnim razvojem sposobnosti.

Ulaganje u djecu ima dvije dimenzije: društvo od ranog uzrasta ulaže u razvoj njihovih sposobnosti koje će im omogućiti da postanu samostalni i uspješni pojedinci, te da svojim radom u zreloj dobi finansiraju programe koji podržavaju starije generacije. Brojna istraživanja su utvrdila da razvoj dječijeg mozga do šeste godine stvara temelj za doživotno učenje, ponašanje i zdravlje, zbog čega država posebnu pažnju mora posvetiti pripremanju i uvođenju programa koji će podsticati i unaprijeđivati intelektualne sposobnosti u ranoj fazi života.

Profesorica Miraka Gros, svjetski priznati stručnjak iz oblasti darovitosti djece u svojoj knjizi Izuzetno nadarena djeca (Exceptionally Gifted Children) naglašava da je najveći poklon koji se može dati darovitom djetetu učitelj koji prepoznaje darovitost, koji ga ne doživljava sa nevjericom i koji sa uživanjem i radošću radi na njegovom razvoju. Često se dešava da učitelj (ili vaspitačica u vrtiću) prepozna izuzetno darovito dijete ali nema nikakvu predstavu o darovitosti. Stoga je nužno da vaspitači/ce i učitelji/ce prođu kroz odgovarajuće obuke za prepoznavanje različitih nivoa darovitosti. Profesorica Gros naglašava da od definicije nadarenosti koje se koriste u školama (školskom sistemu) u velikoj mjeri zavisi izbor procedura koje će se koristiti i tipa djeteta koje će biti identifikovano kao darovito. Druga istraživanja govore da djeca podvrgnuta visoko-kvalitetnim programima koji im omogućavaju intelektualnu i socijalnu stimulaciju, bolje razvijaju kognitivne osobine i socijalne kompetencije.

 

Kako funkcioniše NTC sistem učenja?

Cilj NTC sistema učenja je uvođenje u svakodnevni pedagoški rad elemenata koji dokazano stimulišu mentalni razvoj djece u predškolskom uzrastu i čijom primjenom se dodatno stimuliše razvoj darovitosti, razvoj koordinacije pokreta i motorike, sprečava se poremećaj koncentracije i pažnje u kasnijem periodu života i razvija se brzina razmišljanja i zaključivanja. Sve ovo stimuliše mentalni razvoj čiji je krajnji rezultat usvajanje tzv. funkcionalnog znanja (vs. reproduktivnog znanja) koje djeci pruža temelj da rješavaju (životne) probleme na nekonvencionalan i uspješniji način. Ukoliko se s djecom nastavi kvalitetno raditi s početka osnovne škole, vjerovatnoća da će se takvo dijete razviti u uspješnu osobu je izuzetno visoka. Prednost NTC sistema učenja je u tome što utiče na povećanje nivoa intelektualnih sposobnosti sve djece uključene u program, kao i razvoj njihove darovitosti.

Istraživanja Rolnika i saradnika su potvrdila da pametno usmjerene investicije u rani razvoj djece donose visoke društvene koristi, pa na 1 KM uloženu u razvoj djece društvo dugoročno može dobiti 2 KM kroz prihode od poreza, te smanjenje društvenih, obrazovnih i zdravstvenih troškova. Ulaganjem u njegu djece povećava se konkurentnost cijele lokalne zajednice jer djeca od rane mladosti stiču obrazovna iskustva za kasniji život i angažman na tržištu rada.

Ovo su više nego uvjerljivi dokazi da se u BiH iniciraju dalekovidna ulaganja u razvoj djece od čega ćemo svi imati koristi. Treba naglasiti da rezultate ulaganja u darovitu djecu društvo realno može očekivati za 15 ili 20 godina što će ‘od danas do sutra’ mentalitetu sigurno zvučati suviše daleko. Ako se nekome čini da je to odista dug period, zapitajte se koliko su brzo prošle dvije decenije u vašem životu?

Siniša Marčić

 

Advertisements