IQ U SVJETLU NACIONALNE I RASNE PRIPADNOSTI: ISTORIJA JEDNE ZABLUDE

Sporno pitanje (koje se, u posljednje vrijeme, iz etičkih i ostalih opravdanih razloga izbjegava postaviti) je: Da li postoji  razlika u visini prosječnog kvocijenta inteligencije različitih rasa i naroda?

U eri vladavine demokratije, egalitarnosti i globalizacije, suvišno je govoriti koliko bi gorljive bile rasprave, ukoliko bi interesovanje za ovu temu ponovo došlo na dnevni red (o tome govori nedavna izjava francuskog ministra unutrašnjih poslova da su neke civilizacije superiornije od drugih). Pokušaćemo navesti razloge apsurdnosti daljeg istraživanja razlika u kvocijentu inteligencije i ukazati na ozbiljne metodološko-statističke propuste prethodnih istraživanja.

Nastavi čitati

Tri zanimljiva koncepta u oblasti proučavanja inteligencije

Regresija prema prosjeku

Prilikom proučavanja nasljednih i sredinskih uticaja na tjelesnu visinu, primijećeno je da su djeca izrazito visokih roditelja viša od prosjeka, ali ne tako visoka kao njihovi roditelji. Isto tako, dobijeno je da su djeca jako niskih roditelja i dalje po visini ispod prosjeka, ali su viša od svojih roditelja. Utvrđeno je da ovaj trend (poznat i kao zakon prinude na biosocijalni prosjek) vrijedi i u slučaju inteligencije. Dakle, ukoliko se istim testom inteligencije (kako bi se isključio efekat metode) testiraju roditelji i djeca, utvrdiće se tendencija da djeca imaju niži IQ od svojih Nastavi čitati

Humor i inteligencija

Ova dva naizgled posve različita pojma, u posljednje vrijeme sve češće bivaju izložena lupi naučne misli i metode. Prvi pojam aludira na nešto veselo, neuhvaljivo, subjektivno, kreativno i pomalo neozbiljno, dok asocijacije na drugi pojam mogu biti: objektivno, logično, smisleno, jednoznačno, algoritamsko, brojčano…

U većini istraživanja, dobiveno je da je smisao za humor u niskoj korelaciji sa generalnom inteligencijom. Slična povezanost primijećena je i kada su nezavisni procjenjivači davali sud o stepenu u kome je smiješno: lice osobe, njeno Nastavi čitati

Da li su ATRAKTIVNIJE osobe ujedno i INTELIGENTNIJE?

Rezultati empirijskih istraživanja potvrđuju sklonost ljudi da ljepše osobe percipiraju inteligentnijima od ružnijih osoba. Doduše, uz jednu iznimku: plavuše velikih grudi doživljavamo kao manje inteligentne, zato što, podsvjesno, smatramo njihov izgled neozbiljnim i djetinjastim (što vodi etiketiranju: ”glupe”, ”ograničene” i slično).

U opsežnim istraživanjima provedenim u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, dobiveno je da je inteligencija u niskoj do umjerenoj pozitivnoj korelaciji sa fizičkom atraktivnošću. To znači da, što je osoba procijenjena fizički atraktivnijom, to zaista posjeduje veću generalnu inteligenciju.

Nastavi čitati

Obrazovanje povećava inteligenciju

Pod obrazovanjem se u širem smislu razumijeva količina vašeg znanja, dok je inteligencija vaša sposobnost da otkrivate i shvatate nove stvari. Da li povećanjem obrazovanja povećavate i inteligenciju je predmet decenijskih debata. Neki naučnici smatraju da obrazovanje pomaže povećanju inteligencije, dok drugi insistiraju na tome da je inteligencija fiksirana od rođenja. Stoga je pitanje, da li poboljašnja u vašem obrazovanju povećavaju vašu inteligenciju? Najnovije istraživanje pokazuju da je odgovor: da, u mnogo većoj mjeri od široko raširenih uvjerenja. Naime, istraživanje grupe norveških naučnika pod vođstvom Kristijana Brinča i Tarina Galoveja su pokazala da djeca i mladi ljudi koja se duže školuju imaju veći kvocijent inteligencije.

Nastavi čitati

Ne postoji KOEFICIJENT inteligencije!

Ovaj tekst će neko možda svrstati u kategoriju „isprav­ljanje krivih Drina“, ali čini mi se da je ova Drina već toliko skre­nula, da je krajnje vrijeme da se upregnu buldožeri.

Bezbroj puta sam se u novinskim člancima o Mensi susretala sa KOEFICIJENTOM inteligencije, objašnjavajući to dobrom starom novinarskom navikom iskrivljivanja rečenog. Međutim, kad pojam koefi­ci­jenta inteli­gencije počnete uoča­vati svuda, pa i na mjes­tima iza kojih stoji sama Mensa, živčani sistem postaje lagano prenategnut. Ako smo već udruženje u čijem fokusu je inteligencija, onda bismo morali postavljati i poštovati visoke standarde.

Stoga, uz zvuke fanfara, ovako bombastični naslov – NE POSTOJI KOEFICIJENT INTELIGENCIJE!