Sternbergova teorija inteligencije

Robert Bob Sternberg (1949- ) jedan je od najpoznatijih kognitivnih psihologa današnjice. Doktorirao je na univerzitetu Stanford, a bavi se nadarenošću, stilovima razmišljanja, kreativnošću i drugim temama koje nisu toliko vezane za njegovu užu specijalnost (npr. autor je teorije o ljubavi, a zanima se i za proučavanje liderstva).

U području našeg interesovanja, značajan je zbog svoje trijarhijske teorije inteligencije, koju je postavio 1985. godine. Kao što sama riječ kaže, u pitanju su tri aspekta (komponente, kategorije, područja) inteligencije:

a) komponentna (analitička) inteligencija,

b) iskustvena (kreativna) inteligencija i

Nastavi čitati

IQ i pamet nisu isto

Prema mišljenju psihologa Džejmsa Flina, prosječni kvocijent inteligencije svakih deset godina raste za tri boda, a ovaj trend je po njemu i dobio nazvan “Flinov efekat”. Mi u Mensi BiH već godinama ponavljamo ono oko čega se i Flin slaže – pamet nije isto što i inteligencija. Po njegovom mišljenju, inteligencija mjeri naučene sposobnosti, a ne urođene sposobnosti. S porastom kvaliteta školovanja djece dešavaju se razne promjene pa tako i djeca posepeno ostvaruju bolje rezultate na različitim standardizovanim testovima, uključujući i IQ testove.

Istraživanja Ejnzli Mičam (Ainsley Mitchum) potkopava teoriju da kulturološki i Nastavi čitati

U kojim genima se krije IQ?

Možete svojim roditeljima zahvaliti što ste inteligentni – ili bar jednom od njih. Psiholozi već decenijama znaju da je inteligencija, kao i druge psihološke karakteristike, djelimično posljedica genetike. Međutim, nova studija koju je predvodio psiholog Kristofer Čabris (Chabris) otkriva neobičnu činjenicu da većina specifičnih gena za koje se pretpostavljalo da su povezani sa inteligencijom vjerovatno nemaju nikakve veze sa IQ-om (kvocijentom inteligencije). I sigurno će trebati dosta vremena prije nego što istraživači otkriju koji su tačno geni u pitanju.

Nastavi čitati

Sedam vrsta inteligencije

Šta znači biti pametan?!

Da li je to postizanje visokih rezultata na testu inteligencije ili na školskom testu koji provjerava sposobnosti. Jesu li pametni oni koji imaju izvanrednu memoriju?! U mnogim školama djecu odvajaju prema rezultatima, oni sa visokim ocjenama dobijaju više pažnje i više privilegija od onih sa nižim ocjenama.
U poslu, mi tradicionalno definišemo pamet kao sposobnost rješavanja problema i brzo razumijevanje. U stvari, brzina je identifikovana i usvojena kao osobina intelekta. Ipak mnoga svjetska otkrića nisu došla na osnovu brzine Nastavi čitati

IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE ILI ŠTA LAIČKA JAVNOST MISLI O INTELIGENCIJI

Implicitne teorije inteligencije odnose se na one karakteristike, osobine i ponašanja za koja smatramo da su odraz inteligencije neke osobe. Nestručnjaci, laici, ali i neki stručnjaci, na osnovu vlastite intuicije ili iskustva, formiraju teorije o inteligenciji, koje ne možemo potkrijepiti nalazima empirijskih istraživanja. Drugim riječima, iza njih ne stoje naučne činjenice, odnosno rezultati dobro kontrolisanih i metodološki korektno provedenih studija.

Nastavi čitati

Ima li povezanosti između osobina ličnosti i inteligencije?

Razlike između osobina ličnosti i inteligencije mogu se sažeti u nekoliko stavki:

1) crte ličnosti predstavljaju nekognitivni, a inteligencija kognitivni aspekt individualnih razlika;

2) osobine ličnosti se mjere upitnicima i inventarima ličnosti, a inteligencija testovima kognitivnih sposobnosti;

3) mjere ličnosti obuhvataju tipična ponašanja neke osobe, a u testovima inteligencije je cilj ostvariti maksimalni učinak (odnosno što viši skor).

Nastavi čitati