Prema mišljenju psihologa Džejmsa Flina, prosječni kvocijent inteligencije svakih deset godina raste za tri boda, a ovaj trend je po njemu i dobio nazvan “Flinov efekat”. Mi u Mensi BiH već godinama ponavljamo ono oko čega se i Flin slaže – pamet nije isto što i inteligencija. Po njegovom mišljenju, inteligencija mjeri naučene sposobnosti, a ne urođene sposobnosti. S porastom kvaliteta školovanja djece dešavaju se razne promjene pa tako i djeca posepeno ostvaruju bolje rezultate na različitim standardizovanim testovima, uključujući i IQ testove.

Istraživanja Ejnzli Mičam (Ainsley Mitchum) potkopava teoriju da kulturološki i edukativni elementi ne mogu uticati na nečije apstraktno razmišljanje što su brojni naučnici kategorički odbacivali u Flinovoj tezi. Naprotiv, njeno istraživanje je pokazalo da je Flinov efekat primjenjiv i na apstraktno razmišljanje.

Ona tvrdi da bolji rezultati na IQ testovima ne govore da postajemo inteligentniji već da ljudi danas više uče apstraktno razmišljati. Naglasak na apstraktnom razmišljanju vidljiv je u školama, u tehnologiji, pa čak i u televizijskom sadržaju. Naime, mnogi ljudi koji su prije 50 godina uživali u ‘slapstick’ komedijama vjerojatno ne bi uopšte registrovali meta-humor koji postoji u modernim popularnim TV serijama.

Prema mišljenju profesorice Mičam, IQ testovi nam govore o uticaju okoline i iskustva, ali to nikako ne znači da su takvi testovi nepotrebni jer nam pomažu da pratimo način razmišljanja koji se prenosi s generacije na generaciju.