Liste “najpametnijih” ljudi izložene oštrici kritičke misli

Često se u pisanim, a još češće u elektronskim medijima, pojavljuju i izlistavaju ”spiskovi” onih koji su proglašeni najpametnijim ljudima u svijetu. Nekada su to poznate osobe (Stewen Hawking, Gari Kasparov, sir Andrew Wiles – matematičar koji je dokazao preko tristo godina staru posljednju ”veliku” Fermatovu teoremu…), u drugim slučajevima, oni koji nisu uživali svjetsku slavu, niti su bili poznati širim masama (Kim Ung Yong, Mislav Predavec, Terence Tao, Santanu Sengupta, Vedran Glišić, Gaetano Morelli…).

Naravno da nam imponuje kada na ”pažljivo sastavljanim” listama pronađemo ime svog Nastavi čitati

U kojim genima se krije IQ?

Možete svojim roditeljima zahvaliti što ste inteligentni – ili bar jednom od njih. Psiholozi već decenijama znaju da je inteligencija, kao i druge psihološke karakteristike, djelimično posljedica genetike. Međutim, nova studija koju je predvodio psiholog Kristofer Čabris (Chabris) otkriva neobičnu činjenicu da većina specifičnih gena za koje se pretpostavljalo da su povezani sa inteligencijom vjerovatno nemaju nikakve veze sa IQ-om (kvocijentom inteligencije). I sigurno će trebati dosta vremena prije nego što istraživači otkriju koji su tačno geni u pitanju.

Nastavi čitati

Sedam vrsta inteligencije

Šta znači biti pametan?!

Da li je to postizanje visokih rezultata na testu inteligencije ili na školskom testu koji provjerava sposobnosti. Jesu li pametni oni koji imaju izvanrednu memoriju?! U mnogim školama djecu odvajaju prema rezultatima, oni sa visokim ocjenama dobijaju više pažnje i više privilegija od onih sa nižim ocjenama.
U poslu, mi tradicionalno definišemo pamet kao sposobnost rješavanja problema i brzo razumijevanje. U stvari, brzina je identifikovana i usvojena kao osobina intelekta. Ipak mnoga svjetska otkrića nisu došla na osnovu brzine Nastavi čitati

IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE ILI ŠTA LAIČKA JAVNOST MISLI O INTELIGENCIJI

Implicitne teorije inteligencije odnose se na one karakteristike, osobine i ponašanja za koja smatramo da su odraz inteligencije neke osobe. Nestručnjaci, laici, ali i neki stručnjaci, na osnovu vlastite intuicije ili iskustva, formiraju teorije o inteligenciji, koje ne možemo potkrijepiti nalazima empirijskih istraživanja. Drugim riječima, iza njih ne stoje naučne činjenice, odnosno rezultati dobro kontrolisanih i metodološki korektno provedenih studija.

Nastavi čitati