Implicitne teorije inteligencije odnose se na one karakteristike, osobine i ponašanja za koja smatramo da su odraz inteligencije neke osobe. Nestručnjaci, laici, ali i neki stručnjaci, na osnovu vlastite intuicije ili iskustva, formiraju teorije o inteligenciji, koje ne možemo potkrijepiti nalazima empirijskih istraživanja. Drugim riječima, iza njih ne stoje naučne činjenice, odnosno rezultati dobro kontrolisanih i metodološki korektno provedenih studija.
istraživanja
IQ U SVJETLU NACIONALNE I RASNE PRIPADNOSTI: ISTORIJA JEDNE ZABLUDE
Sporno pitanje (koje se, u posljednje vrijeme, iz etičkih i ostalih opravdanih razloga izbjegava postaviti) je: Da li postoji razlika u visini prosječnog kvocijenta inteligencije različitih rasa i naroda?
U eri vladavine demokratije, egalitarnosti i globalizacije, suvišno je govoriti koliko bi gorljive bile rasprave, ukoliko bi interesovanje za ovu temu ponovo došlo na dnevni red (o tome govori nedavna izjava francuskog ministra unutrašnjih poslova da su neke civilizacije superiornije od drugih). Pokušaćemo navesti razloge apsurdnosti daljeg istraživanja razlika u kvocijentu inteligencije i ukazati na ozbiljne metodološko-statističke propuste prethodnih istraživanja.
Tri zanimljiva koncepta u oblasti proučavanja inteligencije
Regresija prema prosjeku
Prilikom proučavanja nasljednih i sredinskih uticaja na tjelesnu visinu, primijećeno je da su djeca izrazito visokih roditelja viša od prosjeka, ali ne tako visoka kao njihovi roditelji. Isto tako, dobijeno je da su djeca jako niskih roditelja i dalje po visini ispod prosjeka, ali su viša od svojih roditelja. Utvrđeno je da ovaj trend (poznat i kao zakon prinude na biosocijalni prosjek) vrijedi i u slučaju inteligencije. Dakle, ukoliko se istim testom inteligencije (kako bi se isključio efekat metode) testiraju roditelji i djeca, utvrdiće se tendencija da djeca imaju niži IQ od svojih Nastavi čitati
Humor i inteligencija
Ova dva naizgled posve različita pojma, u posljednje vrijeme sve češće bivaju izložena lupi naučne misli i metode. Prvi pojam aludira na nešto veselo, neuhvaljivo, subjektivno, kreativno i pomalo neozbiljno, dok asocijacije na drugi pojam mogu biti: objektivno, logično, smisleno, jednoznačno, algoritamsko, brojčano…
U većini istraživanja, dobiveno je da je smisao za humor u niskoj korelaciji sa generalnom inteligencijom. Slična povezanost primijećena je i kada su nezavisni procjenjivači davali sud o stepenu u kome je smiješno: lice osobe, njeno Nastavi čitati
Da li su ATRAKTIVNIJE osobe ujedno i INTELIGENTNIJE?
Rezultati empirijskih istraživanja potvrđuju sklonost ljudi da ljepše osobe percipiraju inteligentnijima od ružnijih osoba. Doduše, uz jednu iznimku: plavuše velikih grudi doživljavamo kao manje inteligentne, zato što, podsvjesno, smatramo njihov izgled neozbiljnim i djetinjastim (što vodi etiketiranju: ”glupe”, ”ograničene” i slično).
U opsežnim istraživanjima provedenim u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, dobiveno je da je inteligencija u niskoj do umjerenoj pozitivnoj korelaciji sa fizičkom atraktivnošću. To znači da, što je osoba procijenjena fizički atraktivnijom, to zaista posjeduje veću generalnu inteligenciju.
Obrazovanje povećava inteligenciju
Pod obrazovanjem se u širem smislu razumijeva količina vašeg znanja, dok je inteligencija vaša sposobnost da otkrivate i shvatate nove stvari. Da li povećanjem obrazovanja povećavate i inteligenciju je predmet decenijskih debata. Neki naučnici smatraju da obrazovanje pomaže povećanju inteligencije, dok drugi insistiraju na tome da je inteligencija fiksirana od rođenja. Stoga je pitanje, da li poboljašnja u vašem obrazovanju povećavaju vašu inteligenciju? Najnovije istraživanje pokazuju da je odgovor: da, u mnogo većoj mjeri od široko raširenih uvjerenja. Naime, istraživanje grupe norveških naučnika pod vođstvom Kristijana Brinča i Tarina Galoveja su pokazala da djeca i mladi ljudi koja se duže školuju imaju veći kvocijent inteligencije.
Mensa Bosne i Hercegovine 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.