Da li je moguće stvoriti genija? Možemo li na neki način organizovati naš obrazovni i društveni život da stvorimo više Ajnštajna i Mocarta – ili, što je mnogo hitnije u ovom trenutku, još jednog Adama Smita ili Džona Mejnarda Kejnza?
Kako stvoriti genija je veoma staro pitanje koje je zaokupljalo pažnju filozofa još od antičkih vremena. U modernom dobu su Imanuel Kant i Darvinov rođak, Frensis Galton naširoko pisali o tome kako nastaje genije. Prošle godine, pop-sociolog Malkolm Gladvel obradio je ovo pitanje u svojoj knjizi Izuzeci: Priča o uspjehu (Outliers: The Story of Success).
Najsvježiji i vjerovatno najsveobuhvatniji doprinos ovom žanru je nova knjiga Dina Kita Simontona, Genije 101: Stvaraoci, vođe i genijalci (Genius 101: Creators, Leaders, and Prodigies). Simonton, profesor psihologije na Univerzitetu Kalifornija u Dejvisu, jedan je od vodećih svjetskih autoriteta o istaknutim intelektualcima koje izučava još od studentskih dana na Harvardu 1970-ih godina.
Poznato je gojaznost u dječijem uzrastu utiče na povećan rizik za pojavu srčanih bolesti, astme, raka i dijabetesa tip 2, a sada znamo da utiče i na intelektualne sposobnosti djece.
Već nekoliko vijekova traje debata oko pitanja: jesu li muškarci inteligentniji od žena? Naučnici ponekad pomažu, a neki stručnjaci dodatno zamagle odgovor koji treba biti kristalno jasan.
Naučnici već decenijama pokušavaju da saznaju da li red rađanja djece ima trajan uticaj na razvoj ličnosti čovjeka. Novo istraživanje pokazuje da prvorođena djeca imaju neznatno veći
U časopisu Frontiers in Systems Neuroscience Journal nedavno je objavljen
Ako vas zanima ko je zaslužan za vašu inteligenciju, sad znamo da je to vaša majka. Nova studija objavljena u časopisu
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.