IMPLICITNE TEORIJE INTELIGENCIJE ILI ŠTA LAIČKA JAVNOST MISLI O INTELIGENCIJI

SM inteligencija, istraživanja ,

Implicitne teorije inteligencije odnose se na one karakteristike, osobine i ponašanja za koja smatramo da su odraz inteligencije neke osobe. Nestručnjaci, laici, ali i neki stručnjaci, na osnovu vlastite intuicije ili iskustva, formiraju teorije o inteligenciji, koje ne možemo potkrijepiti nalazima empirijskih istraživanja. Drugim riječima, iza njih ne stoje naučne činjenice, odnosno rezultati dobro kontrolisanih i metodološki korektno provedenih studija.

Nastavi čitati →

Ima li povezanosti između osobina ličnosti i inteligencije?

SM inteligencija , ,

Razlike između osobina ličnosti i inteligencije mogu se sažeti u nekoliko stavki:

1) crte ličnosti predstavljaju nekognitivni, a inteligencija kognitivni aspekt individualnih razlika;

2) osobine ličnosti se mjere upitnicima i inventarima ličnosti, a inteligencija testovima kognitivnih sposobnosti;

3) mjere ličnosti obuhvataju tipična ponašanja neke osobe, a u testovima inteligencije je cilj ostvariti maksimalni učinak (odnosno što viši skor).

Nastavi čitati →

IQ U SVJETLU NACIONALNE I RASNE PRIPADNOSTI: ISTORIJA JEDNE ZABLUDE

SM inteligencija, istraživanja ,

Sporno pitanje (koje se, u posljednje vrijeme, iz etičkih i ostalih opravdanih razloga izbjegava postaviti) je: Da li postoji  razlika u visini prosječnog kvocijenta inteligencije različitih rasa i naroda?

U eri vladavine demokratije, egalitarnosti i globalizacije, suvišno je govoriti koliko bi gorljive bile rasprave, ukoliko bi interesovanje za ovu temu ponovo došlo na dnevni red (o tome govori nedavna izjava francuskog ministra unutrašnjih poslova da su neke civilizacije superiornije od drugih). Pokušaćemo navesti razloge apsurdnosti daljeg istraživanja razlika u kvocijentu inteligencije i ukazati na ozbiljne metodološko-statističke propuste prethodnih istraživanja.

Nastavi čitati →

KOLIKO ZNAŠ O SVOM MOZGU?

SM zanimljivosti

Čak 95 posto našeg mozga doseglo je svoju punu veličinu do 7 godine života.

Mozak treba više energije od bilo kojeg drugog dijela tijela: Iako teži samo dva posto ukupne tjelesne težine, mozgu za normalno funkcioniranje treba 15 posto srčanog protoka i 20 posto ukupne količine kiseonika. Još je zanimljivija činjenica da mozak većinu spomenutog kiseonika treba kad smo budni, ali se odmaramo. Pritom tri glavne moždane arterije konstantno pumpaju kiseonik, a blokada makar jedne od njih uzrokuje Nastavi čitati →