Da li je moguće stvoriti genija? Možemo li na neki način organizovati naš obrazovni i društveni život da stvorimo više Ajnštajna i Mocarta – ili, što je mnogo hitnije u ovom trenutku, još jednog Adama Smita ili Džona Mejnarda Kejnza?
Kako stvoriti genija je veoma staro pitanje koje je zaokupljalo pažnju filozofa još od antičkih vremena. U modernom dobu su Imanuel Kant i Darvinov rođak, Frensis Galton naširoko pisali o tome kako nastaje genije. Prošle godine, pop-sociolog Malkolm Gladvel obradio je ovo pitanje u svojoj knjizi Izuzeci: Priča o uspjehu (Outliers: The Story of Success).
Najsvježiji i vjerovatno najsveobuhvatniji doprinos ovom žanru je nova knjiga Dina Kita Simontona, Genije 101: Stvaraoci, vođe i genijalci (Genius 101: Creators, Leaders, and Prodigies). Simonton, profesor psihologije na Univerzitetu Kalifornija u Dejvisu, jedan je od vodećih svjetskih autoriteta o istaknutim intelektualcima koje izučava još od studentskih dana na Harvardu 1970-ih godina.
Mnogi kandidati plaše se da će se osramotiti (obrukati, izblamirati) na Mensa testu inteligencije i zbog toga mnogi od njih odustaju. Ovdje ćemo vam ukratko objasnićemo zašto se nećete izblamirati na Mensa testu.
Studija pokazuje da inteligentni ljudi više vremena provode ljenčareći od manje inteligentnih. Naučnici sa Florida Gulf Coast University smatraju da su ljudi s visokim kvocijentom inteligencije često izgubljeni u svojim mislima zbog čega im je rijetko kada dosadno.
Evolucioni psiholozi Satoši Kanazava iz Škole za ekonomiju u Londonu (LSE) i Normana Lija sa Univerziteta za menadžment u Singarupuru došli su do fascinantnog otkrića o inteligenciji. Oni su sproveli istraživanju u kojem je učestvovalo 15.000 ljudi između 18 i 28 godina starosti, a rezultate objavili u
Često dobijamo pitanje: „Koja zemlja ima najveći kvocijent inteligencije (IQ)?“ Prosječan tzv. „nacionalni IQ“ Bosne i Hercegovine je
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.