RAČUNANJE KOEFICIJENTA INTELIGENCIJE

Početkom XX vijeka, Alfred Binet je sa svojim saradnikom Theodoreom Simonom provodio mnogo vremena opservirajući ponašanje djece. Iz tih zapažanja, formirao je paletu onoga što je prosječno dijete određene dobi sposobno uraditi. Na osnovu ovih opservacija je utvrdio da: trogodišnje dijete, pored ostalog, može pokazati svoj nos, oči i usta, te reći svoje prezime, dok je sedmogodišnje dijete sposobno da uspješno precrta jednostavne geometrijske likove i prepoznaje vrijednosti kovanica. Ukoliko bi npr. petogodišnje dijete moglo uraditi ono što je normativ za sedmogodišnje, to bi značilo da je njegova kalendarska (hronološka) dob (KD) pet godina, a mentalna dob (MD) sedam godina. Kasnije je ovaj omjer mentalne i hronološke dobi, pomnožen sa sto (da bi se izbjegle decimale), nazvan koeficijentom inteligencije.

U našem primjeru, koeficijent inteligencije ovog djeteta iznosio bi IQ=  (7 / 5) x 100 = 140. Treba napomenuti da smo ovdje uzeli zaokruženu vrijednost u godinama, a u izvornom obliku, u ovu formulu su se uvrštavali mjeseci. Ovako izračunat IQ naziva se KLASIČNI.

Drugi, savremeniji način izračunavanja koeficijenta inteligencije je na osnovu odstupanja individualnog rezultata ispitanika od aritmetičke sredine rezultata njegove skupine (tj. od prosjeka). Ova odstupanja mogu biti izražena preko mjere koju nazivamo standardna devijacija (tj. standardno odstupanje). Npr. ako standardna devijacija nekog testa iznosi 15,  aritmetička sredina 100, a rezultat ispitanika 130, to bi značilo da je njegov rezultat viši za dvije (100 + 2 x 15 = 130) standardne devijacije od prosjeka. Ukoliko je neko postigao rezultat 85, to bi značilo da je njegov IQ niži za jednu (100 – 15 = 85) standardnu devijaciju od prosječnog IQ-a njegovih vršnjaka (odnosno osoba koje su ujednačene po drugim karakteristikama sa njim). Statističari su izračunali da ako imamo test sa ovom aritmetičkom sredinom i standardnom devijacijom, onda oko 68,26% osoba postiže rezultat između 85 i 115 (tj. plus/minus jednu standardnu devijaciju od prosjeka), oko 95,44% je ljudi čiji rezultat pada u interval 70-130 (dvije standardne devijacije od prosjeka), a približno 99,73% osoba čiji je rezultat negdje između 55 i 145 (tri standardne devijacije od prosjeka u oba smjera). Ovdje vidimo da rezultate niže od 55, odnosno više od 145 postiže tek 0,27% ispitanika.

Ovako izračunat koeficijent naziva se DEVIJACIONI koeficijent inteligencije.

Priredio: Mr. Selman Repišti, psiholog

Advertisements